Upravo to smo pomislili kada je Reuters objavio kako će europski proizvođači morati polukružno skrenuti i vratiti se na polazne točke u konstrukciji motora. Naime, rigorozni europski standardi emisije štetnih plinova nakon Volkswagenove afere postaju nepremostiva prepreka za male motore. 

 

Maleni turbo motori su stigli do svojeg limita po pitanju emisije ispušnih plinova, pa će vodeći europski proizvođači morati napraviti zaokret i vratiti se američkom poimanju strojogradnje prema kojoj je "veličina (volumen) bitna".

 

Praktična testiranja pokazala su brojne manjkavosti downsizinga, te će Renault, GM i VW zasigurno morati povećati radni volumen najmanjih motora, i to benzinskih i dizelskih. Ili ih jednostavno odbaciti. 

 

Prve žrtve su već više-manje poznate. GM će tako vjerojatno umiroviti 1.2 dizelski motor, dok će VW ukinuti 1.4 TDI dizelaša poznatog iz Pola i njegovih blizanaca. I Renault će svoj 1.6 dizelaš povećati, dok će 0.9 benzinac biti ukinut. U Mercedesu pritom zadovoljno trljaju ruke, a njihov šef R&D odjela Thomas Weber napominje da upravo zbog manjkavosti downsizinga nisu išli na manje od četiri cilindra. 

 

Pritom će biti jako teško postići nisku emisiju CO2, posebno uz budžet koji su već pošteno nagrizli nemali troškovi razvoja hibridnih i električnih pogona. Smanjivanje radnog volumena motora i ugradnja turbine kako bi se nadomjestila snaga pokazali su se tek u praksi lošim rješenjem. Naime, emisije CO2 i NOx čestica su u praktičnom korištenju osjetno više no u laboratorijskim uvjetima. Toplina koju generira turbina i do 15 putra povećava emisiju NOx čestica, dok kod benzinaca raste potrošnja goriva i emisije ugljičnog monoksida i čestica. 

 

Alain Raposo, šef razvoja motora u Renault Nissanu, javno je priznao kako su stigli do limita downsizinga. Drugi nisu bili spremni za komentar, javlja Reuters. Kako god, novi realniji i time rigorozniji način testiranja NOx čestica na snagu dolazi 2019. godine, a dvije godine kasnije isto će biti primijenjeno za definicije emisije CO2 i potrošnje goriva. 

 

Rezime svega bi bio da u bliskoj budućnosti možemo očekivati da u potpunosti iščeznu dizelaši radne zapremine manje od 1,5 litara, odnosno benzinci s manje od 1,2 litre. Pridodamo li svemu stroži CO2 standard jasno je kako će u budućnosti puno veći udio imati hibridi, gdje će klasičnom motoru potpomagati elektromotor.