Tko su najčešći uzročnici prometnih nesreća?

Tipkanje na mobitel. Neprilagođena brzina. Vožnja u alkoholiziranom stanju. Sve su to simptomi najgorih prometnih nesreća koje smo u posljednje vrijeme imali priliku popratiti u medijima. Iako HAK iz godine u godinu poboljšava educiranosti i informira građane, kako vozače, tako i ostale sudionike u prometu, ne možemo se pohvaliti s poboljšanjem situacije u prometu, jer statistika govori drugačije.

Prema podacima MUP-a, u 2017. godini dogodile su se 34 342 prometne nesreće. U odnosu na 2016. godinu, prometnih nesreća više je za 4,9 posto, a poginulih osoba više je za 7,8 posto. Brzina neprimjerena uvjetima na cesti najčešća je pogreška vozača zbog koje se događaju prometne nesreće sa smrtnim ishodom. Događa li se stiskanje gasa bez razloga ili tome kumuje čašica više, ostaje nam da razmislimo.

Ovo je 5 najčešćih krivaca prometnih nesreća:

  • Vozač zaspi za upravljačem. Nikad nemojte voziti umorni!
  • Gubitak kontrole nad vozilom. Tehnički ispravan automobil, kao i prilagođavanje brzine uvjetima na cesti, prioritet su svakog vozača. Alkoholizirani vozač najčešći je krivac ove vrste pogrešaka u prometu. Alkohol kod vozača dovodi do suženja vidnoga polja, sporije reakcije, odnosno smanjenja motoričkih sposobnosti. Vozač pod utjecajem alkohola postaje nekritičan, slobodniji u ponašanju i povećava mu se lažno samopouzdanje te precjenjuje svoje vozačke sposobnosti, što za posljedicu ima brojne prekršaje u vožnji.
  • Mrtvi kutevi, svevremenska boljka svih vozača. Nikada ne zaboravite baciti pogled i provjeriti mrtvi kut, kako biste se zaštitili od neželjenih situacija.
  • Nalijetanje na vozilo ispred vas. Osim držanja propisnog odstojanja od drugih vozila, preporuka je svakako nadzirati stanje prometa cijele kolone, tako da možete biti spremni reagirati već nakon što prvi vozač u koloni prikoči.
  • Nesvjesno prelaženje u susjednu traku. Korištenje mobitela u vožnji ili igranje s postavkama automobila može vam prebaciti fokus s ceste, stoga neka vam pogled na promet bude prioritet, a stanke na semaforu iskoristite za sve popratne sadržaje u vozilu.

Ljudi ne govore bez razloga da je svaki vozač sjedanjem za upravljač jednom nogom u zatvoru, a drugom u grobu. Potrebno je znati kako nakon obilnijeg konzumiranja alkohola treba proći najmanje 24 sata prije nego se on najvećim dijelom izluči iz organizma, a za potpuno triježnjenje potrebna su dva dana. Zapamtite, ne sjedajte za upravljač automobila ujutro ukoliko ste večer prije previše popili! Nemojte dozvoliti da budete dio crne statistike ili novinskih natpisa ''Mrtav-pijan zatečen za volanom'', ''Rekorder po promilima alkohola u krvi'' i slično, nego savjesno i odgovorno poštujte prometnu kulturu. I mali pozitivni pomaci, jamstvo su bolje budućnosti za sudionike u prometu. Ukoliko ovo nije dovoljan motiv, onda novčana kazna itekako jest. Novčanom kaznom u iznosu od 5 000 do 15 000 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit će se vozač koji ima iznad 1,50 g/kg alkohola u organizmu, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka ili ako u organizmu ima opojnih droga. Počiniteljima ovih prekršaja, osim novčane kazne, izreći će se i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, ovisna o stupnju koncentracije alkohola.

Također, policija je ovlaštena uhititi osobu zatečenu u počinjenju prekršaja propisanog zakonom, ako se radi o prekršaju za koji se može izreći kazna zatvora ili novčana kazna veća od 10 000 kuna i ako postoji bojazan da će ponoviti istovrsni prekršaj. Iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama to su prekršaji: kretanja vozilom u naselju brzinom koja je za 50 km na sat veća od dopuštene, vožnja prije stjecanja prava na upravljanje, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola preko 1,50 g/kg ili odbijanje alkotestiranja, upravljanje vozilom ako u organizmu ima opojnih droga te upravljanje dok je vozačka dozvola oduzeta ili je vozaču izrečena mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole. Dovoljna motivacija da trezveno i oprezno sjedate za upravljač, zar ne?

22.03.2019.