Za 20 godina moći ćemo kupiti jedino aute na struju

Nakon prvotne hajke na dizelaše i zabrane ulazaka u centre europskih metropola, političari idu još korak dalje. Premda se po medijima često zna pisati da je trošak vožnje automobila na struju osam kuna po kilometru, realno je teško proći s manje od 12 kuna po kilometru.

Zabrana prodaje automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem odnosit će se i na hibride i plug-in hibride.

Dizelaši su već odavno crvena krpa svima. Sve je počelo skandaloznom aferom Dieselgate, kojom je dokazano kako je Volkswagen Grupa koristila ilegalan softver kako bi lažirala količinu štetnih plinova u ispušnim sustavima svojih modela. O toj priči je sve već odavno dobro poznato, a šteta se mjeri u desecima milijardi eura. Od izbijanja te afere do danas kompletna autoindustrija stubokom se promijenila. Proizvođači su više nego ikad prije počeli voditi računa o emisijama ispušnih plinova, a političari, gradonačelnici i razne aktivističke skupine krenuli su sa svojim kampanjama protiv dizelaša, da bi se do danas hajka proširila na sve automobile pokretane motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.

U velik broj europskih metropola više nije jednostavno ući s automobilom. Dizelašima je ulaz odavno otežan. Neki su im potpuno ukinuli pristup, a drugi su kao kriterij naveli zadovoljenje norme Euro 5, što drugim riječima znači da otpadaju dizelaši stariji od otprilike 2009. godine, ovisno o modelu i proizvođaču. No, već najave novog vala strožih ekoloških normi dovoljan su pokazatelj da motori s unutrašnjim sagorijevanjem nemaju budućnost, osim kao jedna od komponenti hibridnog pogonskog sklopa. U tom slučaju moguća je vožnja samo na struju, uz emisiju štetnih plinova ravnu nuli, a vlasnik vozila pritom na dužem putovanju ne ovisi isključivo o mreži električnih punionica.

Da su političari spremni napraviti korak više dokazali su u Francuskoj. Naime, tamo je izglasan zakon prema kojem se od 2040. godine zabranjuje prodaja novih automobila koji imaju motor s unutrašnjim sagorijevanjem. Oni koji su računali na kupnju rabljenog modela, također nemaju razloga za veselje, jer zabrana prodaje rabljenih automobila s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem na snagu stupa već 2045. godine. Da stvar bude bolja ovako formuliranim zakonom zabranit će se i prodaja hibridnih i plug-in hibridnih automobila, jer oni kombiniraju benzinski ili dizelski motor i elektromotor. Drugim riječima od spomenutih godina u Francuskoj će se moći trgovati isključivo automobilima s električnim pogonskim sklopom.

Istim putem uskoro bi mogle krenuti i sve druge zemlje članice EU pa stoga ne treba čuditi da se proizvođači automobila sve više okreću elektrifikaciji, a dizelaše već masovno odbacuju. Premda je Alfa Romeo bio pionirom suvremene dizelske tehnologije, jer su izumili common-rail ubrizgavanje u sljedeće četiri godine povući će dizelaše iz ponude. Istim smjerom krenut će i ostali brendovi FCA Grupe, prvotno Fiat, Jeep i Maserati, a kasnije i ostali. Lexus ih je odbacio još 2013. godine, Mitsubishi i Suzuki ih više ne nude u EU, a na istom tragu je i Nissan, jer svega 16 posto njihovih kupaca bira dizelaše. Volvo ih više ne razvija, Polestar i Smart ih nikad nisu niti imali, a Porsche im je okrenuo leđa nakon izbijanja afere Dieselgate.

Kako će se zakonska regulativa odvijati kod nas zasad je teško predvidjeti. S obzirom na nisku kupovnu moć i starost voznog parka od prosječnih 12,64 godina teško je po tom pitanju pratiti trendove EU. Drugi ekstrem je Bosna i Hercegovina u kojoj 1.7.2019. na snagu stupa zakon prema kojem je zabranjen uvoz rabljenih automobila starijih od 10 godina, odnosno onih koji ne zadovoljavaju minimalno normu Euro 5, a prosječna plaća im je 3369 kuna.

02.07.2019.