Vlasnici autokredita u švicarskim francima dobiti će natrag novac
Sredinom srpnja ove godine Visoki trgovački sud odbio je žalbe tuženih banaka kao neosnovane i potvrdio presudu Trgovačkog suda o ništetnosti valutne klauzule u slučaju kredita u švicarskim francima koje su banke davale od 2004. do kraja 2008. godine. To naravno znači kako će oko 100 000 hrvatskih građana koji su u tome periodu uzeli kredit u švicarskim francima, a kredit u međuvremenu nisu konvertirali u eure od banke natrag dobiti i više novaca nego što su ukupno platili.
Ova vijest posebno će razveseliti one koji su dizali kredite na kraći period i u međuvremenu ih otplatili, a takvi su najčešće krediti za automobile. Procjenjuje se kako je takvih desetak tisuća, a njih, će banke biti prisiljene značajno obeštetiti.
"To su iznosi od 5 tisuća pa može biti i do 30 tisuća kuna plus zatezna kamata. Ovisi o tome kakav auto su kupili, kako su im se kamate mijenjale u tom periodu otplate", objasnio je Goran Aleksić iz udruga Franak.
Tako primjerice ako se za prosječan kredit od 25.000 švicarskih franaka iz 2007. (ili 112.500 kuna) do danas zatezna kamata popela na pri 125.000 kuna, vozačima bi banke trebale vratiti veći iznos od onoga s kakvim su ih svojedobno kreditirale.
Da podsjetimo:
Presuda na 70-ak stranica objavljena je 12.srpnja 2018. na internetskoj stranici Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske koji je odbio žalbe banaka na presudu Trgovačkog suda u Zagrebu. Taj je sud u srpnju 2013. presudio u korist Saveza udruga za zaštitu potrošača "Potrošač" koji je zbog kredita u "švicarcima" tužio osam banaka - Zagrebačku, Privrednu, Erste i Steiermarkische banku, Raiffeisenbank Austria, Addiko banku (ranije Hypo Aple-Adria-Bank), OTP banku Hrvatske, Splitsku (ranije Societe General- Splitska banka) i Sberbanku (ranije Volksbank).
Visoki trgovački sud odbio je žalbe banaka kao neosnovane i potvrdio presudu Trgovačkog suda u Zagrebu da su tužene banke povrijedile kolektivne interese i prava potrošača, odnosno korisnika kredita time što su zaključujući ugovore o kreditima koristile "ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima" tako što su ugovorile švicarski franak kao valutu uz koju je vezana glavnica, a da prije zaključenja ugovora "nisu kao trgovci potrošače u cijelosti informirali o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti". To je "imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana", stoji u sudskoj odluci.
U odluci se navodi da su tuženici postupali suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača, a od 7. kolovoza 2007. do 31. prosinca 2008. protivno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača te Zakona o obveznim odnosima.
Odluku Visokog trgovačkog suda donijelo je vijeće pod predsjedanjem sutkinje Jagode Crnokrak, sutkinje izvjestiteljice Marine Veljak i članice vijeća Branke Šabarić Zovko.
Sudsko vijeće je preinačilo dio presuda Trgovačkog suda u Zagrebu od 4. srpnja 2013. i presudilo da "svaka stranka snosi svoje troškove". U odluci se za svaku banku navodi razdoblje u kojemu je ugovarala takve kredite suprotno spomenutim zakonima, a radi se o godinama od 2004. do kraja 2008.
Zastupnici stranaka Snaga Goran Aleksić i Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović te odvjetnica Nicole Kwiatkowski konferenciji za novinare u Saboru u povodu pete obljetnice presude kojom je valutna klauzula švicarski franak proglašena nepoštenom i ništetnom ustvrdili da će dužnici biti obeštećeni s ukupno 10 milijardi kuna.
Svakako treba naglasiti kako je prvu presudu u slučaju kredita za automobil, kojom se ništetnim proglašavaju odredbe o kamatnoj stopi, donio Općinski sud u Osijeku još u lipnju 2015.
Tada su utvrđene ništetnima sve odredbe o kamatama od početka kredita do otplate. Oštećenom se tako vratilo, oko 15.000 kuna, plus iznos za zatezne kamate.
Luka Fišić