Sigurnost na dva kotača

Uskoro počinje sezona motocikala i skutera, koji mnogima uljepšavaju život, jer povećavaju mobilnost i užitak vožnje. Nažalost, njihovi se vozači i suvozači izlažu neusporedivo većem riziku stradavanja nego u automobilu, posebice ako ne nose kacigu

Dolaze nam topliji dani te se naglo povećava prisutnost motocikala na cestama, što obvezuje sve sudionike u prometu na odgovornije ponašanje i poštivanje svih prometnih znakova. Svake godine, od proljeća do rane jeseni, dogode se deseci tragičnih motociklističkih nesreća. To bi trebalo motivirati sve izravno i neizravno odgovorne za sigurnost u prometu da, dok još ima vremena, poduzmu niz promišljenih mjera za povećanje sigurnosti.
Kad računamo ukupno prijeđene kilometre i prevezene osobe na kotačima, na motocikle i skutere otpada manje od jedan posto (po nekim procjenama svega 0,8 posto). Dakle, rizik stradavanja na motociklu ne povećava se 20 posto, nego 20 puta (2 000 posto)! To dovoljno govori kolikoj se opasnosti izlažu oni koji se voze na dva kotača. U slučaju nesreće motociklisti su u znatno većoj pogibelji od vozača automobila (suvozači više nego vozači!) jer nisu zaštićeni karoserijom, zaštitnim pojasevima i zračnim jastucima. To nužno ne znači da su ukupni rizici veći jer se smanjuje rizik frontalnih sudara, koji su izvor najvećeg zla. U mnogim slučajevima, kad je među automobilima sudar neizbježan, motocikl se može mimoići s autom. Motocikl u pravilu ima bolje manevarske i kočne značajke od automobila, što također kompenzira veće rizike kad se nesreća dogodi.
To vrijedi za normalnu vožnju. U slučaju pretjerivanja, opasnost od nesreće za motociklista raste eksponencijalno, znatno više nego za vozača automobila. Najviše potencijalno opasnih situacija stvaraju sportski motori, posebice oni s više od 150 KS, koji postižu i 300 km/h.
Zbog toga treba utjecati na vozače snažnih motocikala, ali i na sve vozače motocikala da poštuju ograničenje brzine. Naravno, isti apel bi trebalo uputiti i vozačima automobila, odnosno svim sudionicima u prometu. Što prije treba poduzeti promišljene mjere, od poučnih do kaznenih, kako bi se nesreće prorijedile.
Ipak, najviše treba utjecati na svjest vozača i sudionika u prometu, koji bi svojim odgovornijim ponašanjem znatno mogli utjecati na crne brojke i statistike.

16.02.2018.